novosti
27.2.2020Implicitni Test Asocijacija prilagođen istraživanjima u Hrvatskoj.
Projekt Math Attds proučava razvoj stavova o matematici i matematičkog samopoimanja kod djece u dobi od 6 do 12 godina kako bi se predložile intervencije koje će ojačati djetetovu identifikaciju s matematikom.
Istraživanje je vođeno teorijskim i metodološkim okvirom koji omogućuje procjenu načina na koji su stavovi i samopoimanje povezani s djetetovim samopouzdanjem. U tu svrhu, prilagodili smo postojeće i razvili dodatne implicitne i eksplicitne mjere za procjenu spomenutih koncepata kod djece te ih prilagodili uporabi u Hrvatskoj.
Stavovi se mogu procijeniti eksplicitno i implicitno. Eksplicitni stavovi procjenjuju se direktnim mjerama poput samoprocjena. Implicitni stavovi procjenjuju se indirektnim mjerama koje omogućuju mjerenja osjećaja ljudi bez da ih se izravno pita.
Kao implicitnu mjeru koristimo Implicitni Test Asocijacija (eng. Implicit Association Test, IAT), odnosno Dječji IAT (eng. Child IAT) koji predstavlja verziju standardnog testa za odrasle prilagođenog djeci osnovnoškolske dobi.
Implicitni Test Asocijacija je računalni test razvrstavanja riječi. Od ispitanika zahtijeva razvrstavanje riječi u kategorije, a svaka riječ pripada jednoj od četiri različite kategorije. Za razvrstavanje koristi samo dvije mogućnosti odgovora, od kojih je svaki dodijeljen dvjema od četiri kategorije. Prilikom rješavanja zadataka test mjeri vrijeme te se pretpostavlja da će ispitanici brže razvrstavati pojmove u kategorije koje su jače povezane u njegovoj memoriji. Na primjer, združivanje pojmova ljeto i toplo (te zima i hladno) imalo bi jaku povezanost u memoriji za razliku od povezivanja pojmova ljeto i hladno. Upravo zato se od ispitanika očekuje brže razvrstavanje pojmova koji su snažno povezani u njegovoj memoriji.
Na slici 1 vidi se primjer IAT-a za mjerenje matematičkog samopoimanja. Tijekom testa na zaslonu se pojavljuju riječi iz četiri kategorije, a djeca odgovaraju pritiskom tipke. U jednom zadatku (A) istom se tipkom razvrstavaju riječi vezane uz matematiku i osobne zamjenice za prvo lice, a drugom tipkom riječi vezane uz čitanje i zamjenice za druga lica. Drugi zadatak (B) je obrnut – matematika je uparena sa zamjenicama za druga lica. Očekuje se da će djeca s dobrim matematičkim samopoimanjem brže odgovoriti na zadatak A nego na zadatak B.
Drugi test koji smo razvili za potrebe ovog istraživanja je Dječji IAT koji mjeri stavove o matematici, tj. snagu mentalne povezanosti riječi vezanih uz matematiku s pozitivnim ili negativnim konotacijama (tj. dobro ili loše). Pozitivan rezultat je znak jače povezanosti u memoriji matematike s dobrim u odnosu na loše.
Posljednji test mjeri samopouzdanje, tj. snagu mentalne povezanosti sebe s pozitivnim ili negativnim konotacijama (tj. dobro ili loše). Pozitivan rezultat u ovom slučaju predstavlja jaču povezanost u memoriji sebe s dobrim u odnosu na loše.
Kombinacija ovih implicitnih mjera s eksplicitnim mjerama pruža novi način praćenja pozitivnih promjena u stavovima učenika o matematici tijekom vremena.
